Poznavati svoga psa, takodje znači otkriti njegovu anatomiju i flziologiju -identične za čitavu pseću vrstu - i razumeti kako se on kreće, diše, jede i vari. Domaći pas, uprkos promenama kroz koje je prošao, ostaje mesožder i ova crta je modelirala njegovu adaptaciju. On je stvoren da brzo trči, da hvata i ubija svoj plen zajedno sa kompanjonima iz čopora. On je do danas sačuvao veliku sposobnost za trčanje, kao i izuzetnu finoću sluha i njuha, superiorne nad onima kod čoveka.
SPOLJNI IZGLED PSA
MORFOLOGIJA, koju takodje nazivamo i proučavanjem spoljnog oblika, veoma je korisna kada želimo da ispitamo neki deo psa ili da, pak, uporedimo dve životinje. Iz razloga izuzetne varijabilnosti psa, pridaje joj se velika važnost, stoga što postavlja osnove za estetske procene tokom takmičenja. Nekada ustanovljeni za konje, ovi termini se danas često koriste u opisivanju standarda, tj. utvrdjenih normi za svaku rasu.
RAZLIČITI STAVOVI
Stavovi se procenjuju s lica, iz profila i od pozadi. Oni odgovaraju pravcu koji zauzimaju noge kada je pas u položaju normalnog oslanjanja u odnosu na tlo. Psi mogu imati nepravilne stavove.
RASPORED ZUBA
Kao i svaki sisar, mladi pas ima prvu mlečnu denticiju. Štene ima 32 zuba. Odrasli pas ima 42 zuba. Habanje zuba u mnogome zavisi od tipa psa i njegove ishrane.