Kožna alergija pasa

Atopija ili atopični dermatitis je kožni oblik alegijske reakcije u pasa. Po učestalosti je na drugom mjestu,odmah iza alergijske reakcije na buhu.Atopični dematitis nastane kada preosjetljiv pas dođe u dodir sa alergenima koji su vrlo česti u našoj, pa i njihovoj okolini. Posljedica je alergična reakcija koja se manifestira upalnim promjenama na koži i prvenstveno jakim svrbežom. Upravo neprestano češanje je razlog zbog kojeg vlasnici atopične pse dovedu na prvi pregled. Ponekad je svrbež toliko jak da pas uopće ne može spavati već se po cijelu noć češe, a da ne govorimo o tome kako češanjem još pogorša promjene nastale na koži.

Liječenje ovog oboljenja je dugotrajno te zahtjeva veliko strpljenje vlasnika. Bolest se ponekad javlja sezonski a u većini slučajeva liječenje je ,sa povremenim pauzama, doživotno. Alergična reakcija jest pretjerana reakcija organizma na alergene koji zapravo nisu opasni. Najčešći alergeni su pelud, trava, prašina i kućna grinja. To su većinom inhalacijski alergeni , a alergije na pelud i travu javljaju se sezonski.

Atopija se javlja kod svih pasmina pasa, a predispozicija za ovo oboljenje je nasljedna. U posljednje vrijeme najveći broj atopičnih pasa srećemo među west highland terijerima. Prvi puta se javlja kod mladih pasa, u starosti od 1 do 3 godine. Javlja se crvenilo kože i jak svrbež. Pas se češe, gricka te tako može doći do još jačeg crvenila i sekundarne infekcije kože. Vrlo često su najjače zahvaćena područja kože ispod pazuha, na trbuhu. Neki psi si neprestano ližu šapice, pa zbog sline dlaka na šapama mijenja boju. Ukoliko se radi o blijelom psu, dlaka postaje smećkasta, ruzinava. Upaljena koža producira veće količine loja pa se javlja neugodan miris i seboreične promjene na zahvaćenim mjestima.

Već na temelju kliničkog pregleda i opisanih simptoma veterinar će pretpostaviti da se radi o atopiji. Obično napravimo krvnu sliku, prije početka terapije, jer nam broj određenih bijelih krvnih zrnaca u krvnoj slici potvrđuje sumnju na alergijski dermatitis. Sigurnu dijagnozu možemo postaviti jedino intradermalnim testiranjem kože-dakle alergo testovima koje obično izvode specijalisti. Takvm testom možemo dokazati točno na koji je alergen pas preosjetljiv, no obično nam to nije dovoljno za riješenje prioblema. Naime, radi li se o preosjetljivosti na kućnu grinju i pelud vrlo teško ćete uspjeti spriječiti da vaš pas dođe u kontakt sa tim alergenima jer su svugdje prisutni.

Zato se pristupa medikamentoznom liječenju atopije. Kortikosteroidi su ovdje lijek izbora, brzo će reducirati crvenilo i smanjiti svrbež. Radi se o lijekovima sa jakim protuupalnim djelovanjem. Mnogi laici već znaju da kortikosteroidi imaju i cijeli niz nus pojava, no ako se pravilno doziraju i ako se vlasnici pridržavaju propisane terapije , neželjeni učinci su minimalni. Važno je znati da to nisu lijekovi koje možete davati sami i bez stroge kontrole veterinara. Ponekad kortikosteroide kombiniramo sa antihistaminicima kako bi smanjili potrebnu dozu ovih prvih. Kod inficirane kože potrebna je terapija antibioticima. U nekim slučajevima prije terapije uzmemo uzorak i napravimo bakteriološku pretragu, a ponekad je za prepisivanje pravog antibiotika veterinaru dovoljna klinička slika.

Potporna terapija sastoji se u odabiru dijetne prehrane te se u hranu se dodaju nenasićene masne kiseline. Kod nekih pasa potrebno je i lokalno terapiranje kože obično medicinskim šamponima. Terapija atopičnog psa je vrlo kompleksna i dugotrajna. Važno je da je vlasnik oboljelog psa dobro upoznat sa ovom bolešću i spreman na suradnju sa veterinarom kako bi se bolest držala pod kontrolom. Atopičnog psa potrebno je cijelu godinu držati zaštićenog od buha, jer su u pravilu preosjetljivi i na ujed buhe .

Autor: Tamara Ferari-Miškulin
Izvor: www.ritelefax.hr