Dobro je znati
Poznato je da rane kod pasa zarastaju pre nego rane kod ostalih domaćih životinja. Pas liže svoje rane kad se povredi kako ne bi došlo do infekcije. U slini psa nalaze se sastojci (karbonati, natrij, globulin) koji osvježavaju ranu, dezinfikuju je, suše i tako ubrzavaju zaceljivanje.
ZAŠTO PSI JEDU TRAVU?
Poznato je da se pas nekada isključivo hranio mesom životinja koje je ulovio, danas zveri pri ulovu najpre pojedu iznutrice (u želucu ima trave). Danas se pas uglavnom hrani 1/3 mesa i 2/3 ostalih proizvoda. Primjećujemo da pas jede travu, ali ne svaku već tzv. pasju travu. Travom si olakšava probavu. Kada se pas čisti, često proguta i nešto dlaka koje mu ostanu u želucu. Trava mu pomaže da dlaku lakše povrati. Sama trava također pospešuje funkcije creva i želuca te u telo unosi i potrebnu dozu vitamina.
ZAŠTO PAS ZAKOPAVA HRANU?
Kada pas raspolaže s većom količinom hrane, zbog straha da je sutra možda neće imati, zakopava je u zemlju ili pesak. To u prirodi rade šakali i vukovi. Ta hrana psu ne služi samo kao rezerva, nego zakopano meso i druga hrana zbog vlage u zemlji sazre i fermentira. Na taj način hrana postaje ukusnija i lakše probavljiva.
ZAŠTO, KADA POČNE LAJATI JEDAN PAS, LAJU l SVI OSTALI PSI U SUSJEDSTVU?
Poznato je da je nekada pas živeo u čoporu i da je društvena životinja. Prilikom zbližavanja čovjeka i psa društvenost prema drugim psima je oslabila. Postao je privržen svome vlasniku kojeg doživljava kao vođu čopora. Naravno, ne zaboravlja svoje poreklo. U psu se bude uspomene na čopor, na noćno zavijanje (danas samo kod vukova i šakala). Ako pas najavi neku promjenu u svojoj okolini isto naprave (počnu lajati) svi psi u susedstvu, bez obzira stoje kod njih sve mirno. To je odraz njihove uzajamne brige i pomoći u spomen nekadašnjeg zajedništva u čoporu, iako bi se u međusobnom susretu sigurno potukli.
ZAŠTO PSI TRČE ZA VOZILIMA?
Svako od nas imao je priliku da videti psa kako trči za automobilom i želi ga ugristi, a kad mu to ne uspije, s repom među nogama vraća se natrag u svoje dvorište. To je refleks prastarog načina lova koji je bio pasja potreba: da ugrize divljač, zadavi je i time priskrbi plijen za sebe i gospodara. Nos mu ukazuje da je auto stroj od željeza, oči i razum mu kazuju da je njegov trk uzaludan. Pas se ponaša nagonski.
ZAŠTO PSI PREDNJIM l ZADNJIM NOGAMA GREBU PO ZEMLJI?
Vukovi na svojim stazama a posebno na križanjima zadnjim nogama grebu po zemlji te na taj način ostavljaju znakove raspoznavanja, kao orijentaciju za čopor koji ih slijedi. Na isti način psi obilježavaju svoj teren da bi iza njih ostao bilo kakav trag. Namjena tih tragova je da upozori i obavijesti ostale pse da je tuda prošao te da računaju na susret s njim.
ZAŠTO PAS l MAČKA ZAKOPAVAJU SVOJ IZMET?
Često smo vidjeli da mačka i pas pokušavaju zakopati svoj izmet. Mačka to pokušava na parketu, a pas na asfaltu ili betonu. To je nasljede predaka koji su svoj izmet skrivali zato da ne bi otkrili svoju prisutnost neprijatelju mirisom svojeg izmeta. Unatoč udomaćivanju, taj nagon se kod pasa i mačaka nije izgubio. U prirodi je vuk još uvijek dosljedan tom običaju, te je u šumi skoro nemoguće naći njegov izmet. Neki to pripisuju higijeni životinja, ali je gotovo posve sigurno da je uzrok tog postupka prastari nagon.
ZAŠTO PSI MUŽJACI UGLOVE, TELEFONSKE STUBOVE, DRVEĆE OBELEŽAVAJU MANJOM KOLIČINOM URINA?
Nema odraslog psa mužjaka koji, kada ga pustimo s povodnika, ne obilježi ugao, drvo, stup tako da ih smoči svojim urinom. Time pas želi ostaviti svoj znak ostalim psima, vijest da se na tom mjestu nalazi pas. Količina urina koju izluči pas srednje veličine u 24 sata je od 0,5 - 2 litre. Ako se pas osjeća snažnijim, dizanjem noge ostavlja trag na većoj visini od ostalih. Ta pojava je također nasljeđe predaka: da se ostavi trag ili znak po kojemu bi se čopor ravnao. Visina znaka pokazuje moć onoga koji je taj znak ostavio. Taj postupak je podsvijesan izazvan instinktom. Zašto to čine samo mužjaci a ne ženke? U većini slučajeva vođe čopora su bili mužjaci koji su davali orijentaciju cijelom čoporu tako da su na križanjima obilježavali teren grebanjem i uriniranjem.
ZAŠTO PAS KRUŽI KADA ŽELI LEĆI?
Iz iskustva znamo da svaki pas prije spavanja više puta kruži oko ležaja te zatim legne. To čini u kućici, u stanu ili na livadi. Tu pojavu je pas naslijedio od predaka koji su izabirali ležajeve u kakvoj udolini kako bi se što ugodnije smjestili. Mnogi nagonski postupci današnjeg psa podsjećaju na instinktivne (nagonske) radnje njegovih predaka koje su morali upotrebljavati da bi opstali.
ŠTO UČINITI KADA PAS JEDE IZMET?
Važnu ulogu u pasjem organizmu igra ravnoteža između baza i kiselina. Hrana kao stoje meso, riba, riža, kruh ili predugo kuhano povrće probavlja se tako da se mineralne tvari pretvore u spojeve koji utječu na želučanu sluznicu da izlučuje više kiseline. Ukoliko se pas hrani pretežno takvom hranom, u tijelu nastaje višak kiseline koju u ravnotežujemo hranom (sirovo povrće, salata, voće, krumpir, mlijeko itd.). Ako ravnoteže nema, pas će sam pokušati nadoknaditi pomanjkanje tako da će svakom prilikom jesti pokvareno meso a posebno izmet - ljudski ili životinjski. To jede s velikim uživanjem. Jedenjem izmeta i trave pas nadomješta sastojke koji mu nedostaju u hrani. Često pri pomanjkanju bazne hrane dođe i do nedostatka mineralnih soli. Hrana za psa mora biti raznolika kako bi se uspostavila potrebna ravnoteža. Ako psa pravilno hranimo odučit ćemo ga od ružne navike da jede izmet. Što napraviti kada pas jede izmet? Promijeniti sasvim način prehrane. Greska je ako psu iz straha ne dajemo meso ili mu dajemo pokvareno da ne bi jeo izmet. Bolje je da više puta mijenjamo vrstu mesa. Srce, želudac ili crijeva (preživalaca) a posebno ako nisu očišćena i u njima su još ostaci hrane, ili jetra s nešto samljevenog povrća i žlicu mineralnih soli - sve to nije najbolja hrana za psa, ali je najbolji način da pas prestane jesti izmet.
ZAŠTO PAS DAHĆE?
Pas se ne znoji i dahtanjem, otvorenih usta i isplaženim jezikom se rashlađuje, odnosno regulira temperaturu tijela. Normalna temperatura psa je 38,5 C.ine pasa izgledaju posve različito od svoga pretka vuka, vuk je u stvari bliži rođak zlatnom retriveru i japanskom činu nego što su to drugi kanidi poput lisice ili hijene.
Trajanje života jednog psa
Trajanje života jednog psa zavisi od sredine, pasmine, zdravlja, higijenskih uslova, kretanja,ishrane itd. U svakom slučaju nije tačno da se godine psa moraju množiti sa sedam pa da se usporede sa godinama života čoveka. Starost psa množit će se sa promjenjivim koeficijentom da bi se dobila starost čoveka:
|
PAS
|
KOEFICIJENT
|
ČOVJEK
|
|
2 mjeseca
|
14
|
14 mjeseci
|
|
6 mjeseca
|
10
|
5 godina
|
|
8 mjeseca
|
12,5
|
9 godina
|
|
12 mjeseca
|
14
|
14 godina
|
|
18 mjeseca
|
13,3
|
20 godina
|
|
2 godine
|
12
|
24 godina
|
|
3 godine
|
10
|
30 godina
|
|
4 godine
|
9
|
36 godina
|
|
5 godine
|
8
|
40 godina
|
|
6 godine
|
7
|
42 godina
|
|
8 godine
|
7
|
56 godina
|
|
9 godine
|
7
|
63 godina
|
|
10 godine
|
6,5
|
65 godina
|
|
11 godine
|
6,5
|
71 godina
|
|
12 godine
|
6,3
|
75 godina
|
|
13 godine
|
6,2
|
80 godina
|
|
14 godine
|
6
|
84 godina
|
|
15 godine
|
5,8
|
87 godina
|
|
16 godine
|
5,6
|
89 godina
|
Ova tabela koja nije naučno potvrđena, dokazuje da pas po pravilu živi nešto više od 12 godina, a rijetko više od 15. Priroda se prema njemu škrto ponijela, jer na primjer papagaj živi i do 100 godina, kanarinac 20, a žaba 16.Pas je na svom vrhuncu između treće i pete godine, tada mu je tijelo potpuno razvijeno i snaga najveća.U starosti pas ogluvi i dobija mrenu na očima, zubi mu ispadaju pa teško jede. U starosti prema psu treba biti jako pažljiv naročito kod ishrane.Treba mu davati lako probavljivu hranu, omogućavati mu slobodno kretanje ali bez zamaranja. Na kraju ostaju nam samo reći: Taj dragi stari pas ostavio je za sobom prazninu, dani bez njega su žalosni, ali tu prazninu možemo ispuniti, jer negde postoji štene koje čeka na nas.
Razumeju li psi ljude?
Pseću sposobnost prepoznavanja vizualnih i zvučnih signala vodiči pasa koriste na jednoj višoj razini, učeći ih da glume na filmu, televiziji i u cirkusu. Psi ne uče zbog straha, već zbog želje da ugode. To ih može potaći da nauče na signal obavljati vrlo složene zadatke, čak i na velikim udaljenostima.
Prirođene značajke ponašanja mnogih pasmina su dobro poznate. Bez ikakva posebna školovanja retriveri vole hvatati predmete ustima i nositi ih unaokolo, često ih s velikim ponosom pokazujući vlasniku. Prije nego što ih istraže, pointeri nesvjesno pokazuju stvari koje ih zanimaju. Ovčari vole skupljati sve životinje, uključujući i ljude. A pasmine špiceva, dobermani i terijeri instinktivno čuvaju.
Pogrešna verovanja ili predrasude o psima
Verovanje: Pas treba postiti jednan dan u sedmici.
Ovo može biti na ruku vlasniku ali nema ništa sa zdravljem psa.
Verovanje: Pas koji ne jede meso je izdržljiviji.
Pogrešno. Ova ideja postoji u određenim krugovima iako je dokazano da je za izdržljivost u određenim aktivnostima (na primer, lov, vuža saonica) mnogo bolje nahraniti psa lakšim obrokom najmanje dva sata prije početka aktivnosti.
Verovanje: Moj pas jede isto što i ja.
Mnogi vlasnici antropomorfiziraju svoje pse. Oni ne znaju, ili se pretvaraju, da psi imaju različite navike u ishrani u odnosu na ljude. Psi su mesojedi, iako ne striktno, ali daleko da mogu jesti sve. Organizam psa probavlja visoko kvalitetne biljne proteine jednako dobro kao i one životinjskog porekla, ali takođe mogu da podnesu i velike količine masti za razliku od ljudi. Psi toleriraju skrob kao izvor energije samo ako je u potpunosti skuhan i u proporciji sa fiziološkim limitima. Potreba za vitamnima i mineralima se također razlikuje od one prisutne kod ljudi. Na primer, štenetu je dovoljno 400% manje vitamina D nego bebi čoveka.
Verovanje: Pas treba varijacije u svojoj ishrani.
Pogrešno verovanje. Idealno, pas treba jesti istu hranu iz iste posude u isto vreme - upravo suprotno od onog kako bi želeli njihovi vlasnici! U stvari, česte promene režima ishrane izlažu psa digestivnim problemima. Crijevna mikroflora je adaptirana određenom tipu hrane i svaka iznenadna promjena ne daje dovoljno vremena ovim mikroorganizmima da se prilagode novoj. Ovo stvara povećanu produkciju određenih slabosvarljivih metabolita ili toksina. Na primer, dodavanje mesa indiferentne kvalitete povećava akciju proteolitičkih mikroba koji stvaraju bazičan pH što vodi do flatulencije i dijareje. Stoga, varijacije u ishrani pasa se mogu tolerirati samo u okviru ranga hrane slične kompoticije. U suprotnom, kada mjenjate režim ishrane, učinite to postepeno kroz period od jednog tjedna.
Verovanje: Komercijalna hrana treba biti pojačana dodavanjem mesa.
Pogrešno verovanje. Mnogi vlasnici postaju nervozni kada nemogu identificirati meso u komercijalnoj kompletnoj hrani. Premda neki proizvođači pokušavaju da savladaju ovaj problem dodavajući izvor mesnog sastojka u ime hrane (na primer, sa piletinom, sa govedinom) i dalje ostaje teško vlasnicima da prihvate činjenicu da je taj sastojak zasta glavni u formulaciji hrane i da može biti jednak kvaliteti mesa iz mesnice. Ne treba zaboraviti da je gotova hrana formulirana tako da sadrži sve sastojke neophodne psu za određeni uzrast i fiziološko stanje i da nije uzeto u obzir eventualno dodavanje mesa iz mesnice. Dakle, ako ste se odlučili da svog psa hranite komercijalnom hranom onda svaki dodatak može uticati na balans hranljivih sastojaka i tako negativno uticati na zdravlje psa.
Verovanje: Proteini mogu opteretiti rad bubrega.
Pogrešno verovanje. Radi se o nekorektnoj aplikaciji istraživanja koje je sprovedeno nad svinjama. Ovo je dovelo do potpuno pogrešne ideje da vremenom visoki nivoi proteina u ishrani dovode do preranog starenja bubrega i gubitka njihove funkcije pročišćavanja što dovodi do hronične disfunkcije ovog organa. Istraživanja koja su se vodila u Francuskoj od 1975. godine i SAD-u preko 15 godina su jasno dokazala da je ovo vjerovanje o štetnosti proteina na bubrege pogrešno. Urea, kao produkt katabolizma proteina, se eliminiše pasivno od strane bubrega i ako bubrezi izgube svoju funkciju to je jednostavno rezultat normalnog starenja ili rezultat pojave specifičnog oboljenja.
Verovanje: Kalcijum drži uši psa uspravno.
Pogrešno verovanje. Kod rasa sa uspravnim ušima (na primer nemački ovčar), pad ili slabljenje uha može biti primjetno između četvrtog i šestog mjeseca kada ispadaju mlječni zubi. U ovom trenutku, vlasnici žure da obogate hranu dodavanjem kalcijuma i vitamina nakon čega primjećuju normalan povratak ušiju u prvobitno stanje. U stvari, kalcijuim i višak vitamina nemaju efekat jer su uši građene od hrskavice koja naravno ne može da fiksira kalcij ili da se formira u kost. Ne postoje naučna istraživanja koja pokazuju da određeni režim ishrane utiče na poziciju i nošenje ušiju tako da praksa dodavanja viška kalcija može samo da šteti štenetu jer vodi do narušavanja balasa hranljivih sastojaka u obroku psa.
Verovanje: Svi vitamini su u povrću.
Pogrešno verovanje. Povrće nije jedini izvor vitamina za psa. U stvari, vitamini rastvorljivi u mastima (A, D, E i K) se nalaze u životinjskim masnoćama ili u određenim organima. Tako na primer jetra, sadrži velike količine vitamina A što može biti opasno po psa ukoliko se svakodnevno hrani jetrom. Vitamini rastvorljivi u vodi (B kompleks) se nalaze i u biljnoj i u životinjskoj materiji. Jednaka količina vitamina B1 se može naći u mljeku u prahu i grašku. Dehidrirano povrće koje se može naći u određenim tipovinma komercijalne hrane nije nikad značajan izvor vitamina.
Verovanje: Vitamin D je potrbno dodavati u hranu za štenad.
Pogrešno verovanje. Štenad zahtevaju relativno male doze vitamina D tako da se potrebe za ovim sastojkom mogu lako nadomestiti dobro izbalansiranom hranom. Prekomerne doze izazvane nepotrebnim dodavanjem ovog vitamina mogu biti opasne i dovesti do ozbiljnih problema kostiju.
