Vrućina i naporne šetnje naročito su opasne za pse sa srčanim oboljenjima, pa ih valja izbegavati.
Postoji posebna opasnost za određene rase, kao što su engleski buldozi, nemački bokseri, boston terijeri, mopsovi i francuski buldozi, jer takvi klimatski uslovi mogu izazvati oticanje larinksa i pluća.
Psi svetlije boje i kraće dlake mogu zadobiti opekotine, što, ukoliko se ponavlja, može biti uzrok raka kože. Psi tamnije boje i duže dlake nemaju te probleme, ali kod njih mogu izgoreti nosne pečurke i uši. Da bi se to izbeglo, namažite njušku psa nekom od krema za sunčanje sa najvećim mogućim faktorom zaštite.
Ultraljubičasti zraci takođe škode psima,budući da mogu izazvati sunčani konjuktivitis. Problem je što tu ne može mnogo da se učini, osim da se pas natera da nosi naočare za sunce.
Plivanje
Kad ste se našli na obali jezera, reke ili mora, ne terajte psa da pliva po svaku cenu. Osvežite ga, ali ga ne prisiljavajte, ako ne želi. Ma koliko to izgledalo neverovatno, naučno je utvrđeno da ima pasa koji ne umeju da plivaju. Ne bacajte svog ljubimca u vodu, jer može doći do termičkog šoka, a onda i do disajnih i srčanih problema. Nisu svi psi u savršenoj kondiciji,tako da plivanje do loptice i povratak na obalu može previše da ih zamori. Budite posebno oprezni ako je vaš pas dijabetičar, srčani bolesnik, ili ima neki ekcem. Posle kupanja u morskoj vodi, ukoliko se životinja neprestano češe, valja je istuširati običnom vodom.
Ukoliko je pas oboleo od displazije kukova, artritisa, diskalne hernije ili ako je imao neku ortopedsku operaciju,za njega je plivanje blagotvorno. Podrazumeva se da ne treba preterano da se zamara tokom ove vrste terapije, niti da ostaje u vodi po ceo dan. Kad izađe na suvo, preporučljivo je držati ga na osunčanom mestu da se prosuši i zagreje.
Selo i planina
Na selu ili na planini psa vrebaju druge opasnosti, pre svega hemijski preparati za đubrenje, hebricidi, pesticidi, mišomor i razni otrovi za puževe. Njuškajući po tlu može naići i na zmiju. Ako ga zmija ujede, pas obično laje i cvili, a mesto ujeda otekne. U tom slučaju, ne podvezujte regiju iznad ranice, ne zasecajte mišiće i ne pokušavajte da obavite sterilizaciju vrelim predmetom. Pre svega, rashladite deo oko ugriza, zatim ga dezinfikujte razblaženim oksiženom ili varikinom, a onda životinju odnesite (na rukama ili u nosiljci) kod veterinara, koji će odlučiti šta dalje da radi. Tu su takođe i pčele, ose i stršljenovi, čiji ubod može dovesti do velikih otoka, a ponekad i do smrti pasa koji su alergični na ubode. Buve, krpelji i komarci prenose razne bolesti, pa psa valja zaštititi nekim od prikladnih preparata.
Psi vole prirodu, rado šetaju, zalaze u žbunje, valjaju se po travi i prolaze kroz strnjike. Dešava se da im vlat oštrije trave uđe dublje u usnu školjku, što može dovesti do bolova i oticanja. Vlasnik često i pored oštrog oka i baterijske lampo ne uspeva da pronađe vlat, pa je neophodno obratiti se veterinaru koji će pomoću otoskopa rešiti problem. Ako vlat trave uđe u pseću nozdrvu, kijaće bez prestanka i tako će se osloboditi napasti. Teže je ukoliko mu se u šapu zabode neki trn ili iver, ali mu vlasnik može pomoći izvadivši strano telo pincetom za čupanje obrva.
Godišnji odmor je savršena prilika da napravite mnoštvo fotografija na kojima će sigurno biti i vaš meziamac.Planina, reka, polje, jezero ili morska obala idealni su dekori za fotografisanje. Da biste ga što uspešnije ovekovečili, neophodno je misliti na nekoliko detalja. Osetljivost filma igra važnu ulogu. Za sunčano i vedro vreme dovoljno je uzeti film od 100 ASA,ako niste sigumi šta vas čeka opredelite se za 200 ASA, a ukoliko letujete u kišnim i olujnim predelima sa slabim svetlom, obavezno uzmite film od 400 ASA. Ako na aparatu nemate ugrađen blic, ponesite ga - možda će vam trebati.
Izaberite prikladno mesto kao dekor. Izbegavajte zarđale karoserije, zaboravljene na ivici šume, razbacane plastične kese, veš okačen na konopcu, blatnjave patike i zamašćene farmerke. Ne slikajte psa s visine, jer će izgledati kao spljeskan. Čučnite (ako imate čivavu, ležite), a onda kadrirajte. Ma koliko pejzaž bio lep, pas treba da zauzima najveći deo fotografije. Uz sve to, izoštrite sliku na psa, a ne na žbun ruža iza njega. Pravilo je da, kada psa fotografišete spreda, izoštrite na njegove oči,da bi mu njuška bila jasna. Kad ga slikate sa strane, izoštravajte na bok, tako da na. celoj dužini tela izbegnete „mutne" zone.
Da bi pas gledao u aparat dovoljno je da mu skrenete pažnju nekim zvukom. Na kinološkim izložbama fotografi kriče, cokću, pište i laju da bi privukli pažnju životinje koja onda budno gleda ravno u objektiv. Naravno, uvek neko može da vam pomogne, stojeći iza vas ili sa strane. Ako imate mogućnosti, nabavite teleobjektiv od 100 ili 135mm, pa ćete moći da snimate psa u krupnom planu bez približavanja na pola metra
