BOLESTI JEZIKA
Jezik je mišićni organ koji se nalazi u usnoj duplji i ima mnoge važne funkcije : životinje njime uzimaju tečnost i prihvataju hranu, neophodan je za žvakanje, kao i za gutanje hrane i vode.Na jeziku se nalaze gustatorni receptori, koji prepoznaju različite ukusa, kao i receptori za dodir i temperaturu. Učestvuje i u formiranju zvukova kojima se životinja oglašava, a predstavlja i sredstvo kojim psi i mačke održavaju higijenu, odnosno čiste kožu i dlaku.
Urođena mana
Ankyolglossia je urođeno oboljenje jezika koje se odlikuje njegovim nepotpunim ili abnormalnim formiranjem. Češći naziv za ovu anomaliju je „ptičiji jezik“. Relativno retko se sreće kod štenadi i mačića. Mladunče s takvim jezikom obično ugine za nekoliko dana, jer ne može normalno da sisa. Po rođenju, deluje vitalno i ne zaostaje po veličini i aktivnosti za drugim mladuncima, ali vrlo brzo slabi i sve manje se kreće. Želi da sisa, ali ne može, pa praktično ugine od gladi.
Vlasnik može primetiti ovu manu ako pažljivo pregleda mladunčad i proveri njihov refleks sisanja. Veterinar je u stanju da sanira „ ptičiji jezik“ manjom hirurškom intervencijom u ovom životnom dobu šteneta ili mačeta, kako bi mu se omogućilo da lakše sisa. Ukoliko mladunče preživi prve dane bez hirurške intervencije, zahvat se mora obaviti kada štene ( mače) počinje da jede, jer ankyloglossia izaziva velike teškoće prilikom uzimanja hrane i vode.
Povrede
U veterinarskoj praksi koja se bavi malim životinjama često se sreću povrede jezika, baš zbog njegovih brojnih funkcija.Povrede su češće kod mladih pasa i mačaka, koji iz radoznalosti ližu, grizu i uzimaju u usta različite predmete. U najčešće povrede, ubrajaju se : oštećenje jezika oštrim i šiljatim predmetima,
kao što su kosti i lišće ukrasnog bilja ošrtih vilica; opekotine ( pas ili mačka liznu vruću hranu koja se priprema na šporetu) i samopovređivanje životinje prilikom buđenja iz opšte anestezije.
Dešava se da pas ili mačka u toku igre, slučajno, navuku na jezik okrugle predmete, kao što su parče igračke,loptice, ili deo goveđeg ili svinjskog grkljana. Jezik tada veoma brzo otiče, pa životinja nikako ne može predmet skinuti sama. Važno je da vlasnik što pre primeti promene u ponašanju i izgledu svog ljubimca, jer se događa da, za svega nekoliko sati, jezik otpadne zbog kompresivnog dejstva predmeta.
Vlasnici obično dovode veterinaru psa ili mačku sa tamnomodrim, otečenim jezikom, koji im visi iz usta, pa ih životinja ne može zatvoriti. Pacijenta je potrebno odmah uvesti u opštu anesteziju i što pre skinuti strano telo.
Sve rane na jeziku, bez obzira na veličinu i uzrok, obilno krvare, pošto je ovaj organ izuzetno bogat krvnim sudovima. Baš zbog dobre prokrvljenosti, za manje rane nije potrebna hirurška intervencija, jer brzo i dobro zarastaju. Rane većih dimenzija moraju se hirurški obraditi i zaštiti. Ako zahvataju veću povšinu, a nisu duboke ( recimo, kada je uzrok opekotina), potrebno je svakodnevno ispiranje usne duplje odgovarajućim sredstvima i podvrgavanje pacijenta antibiotskom tretmanu.
Kad dođe do gubitka čak i do jedne trećine jezika, po zarastanju rane životinja ne mora pokazivati nikakve simptome, niti joj je uzimanje hrane otežano. Ako nedostaje više od jedne trećine jezika, pas ili mačka mogu normalno da žive, ali ih treba hraniti isključivo tečnom i kašastom hranom koju „usisivaju“.
Upala
Upala jezika (glossitis) retka je kod pasa i mačaka. Klinički znaci kojim se odlkuje ovo oboljenje su nedostatak apetita, mjršavljenje, otežano gutanje, balavljenje i pljuvačka koja sadrži krv.
Bolest se obično javlja sekundarno, kao posledica nekog drugog, najčešće sistemskog oboljenja – mačećeg herpes virusa, calici virusa, panleukopenija i leukemija virusa, deficita vitamina, gljivičnih infekcija različitih tipova tumora. Sekundarna upala jezika mora se lečiti tako što se, ako je moguće, otklanja primarni uzrok.
Primarna upala jezika često je izazvana različitim vrstama bilja koje oštećuju sluzokožu. Životinja obično uzima u usta delove bilja prilokom lizanja i čišćenja dlake, dok pokušava da ga odstrani. Tretman zahteva hirurško struganje mukoze jezika, da bi se uklonili delići biljnog materijala.
dipl. vet.spec. Nikoleta Kostić
