GOTOVA HRANA
Iskustva stranih odgajivača su manje-više poznata, dok su kod naših odgajivača i vlasnika pasa mišljenja podeljena. Mnogo vlasnika pasa koristi već niz godina gotovu hranu i tvrde da je to idealna hrana za njihove ljubimce. Drugi, pak izbegavaju takvu hranu i opisuju je kao veštačku, hemijsku ili “plastičnu”. Treći opet, nekako kombinuju “domaću” hranu sa industrijski pripremljenom. Da sve bude zanimljivije, sva tri stanovišta imaju brojne pristalice,a i naši vrhunski psi se hrane na različite načine. Postavlja se pitanje:ko je u pravu, koja ishrana je pravilna?
Šta je gotova hrana? To svakako nije (bar ne u zemljama sa razvijenijom industrijom za kućne ljubimce) nešto umetničko, hemijsko ili “plastično”. Ukratko , gotovu hranu možemo opisati kao kombinaciju različitih vrsta sastojaka u određenoj međusobnoj srazmeri, pripremljenoj na odgovoarajući (standardizovan) način, kako bi najbolje odgovorala za ishranu životinjske vrste, kojoj je i namenjena (npr. mačja hrana, pseća hrana i sl.)
Šta znači da je hrana gotova? Ako je deklarisana kao potpuna( o tome će nešto više reči biti kasnije) znači da se radi o uravnoteženom obroku koji sadrži dovoljnu količinu svih za životinju ( u našem slučaju psa) potrebnih sastojaka, kao i kvalitetan i suguran obrok u kojem nema štetnih bakterija. Za životinju je hrana ukusna, a sam izbor ukusa je različit zbog velike ponude. Sa tačke gledišta vlasnika životinje, takva hrana je praktična, jer sve što je potrebno jeste otvoriti kutiju ili konzervu sa hranom koja se daje životinji, a da se pri tome ne gubi dragoceno vreme pripremanjem “domaće”hrane.Ni cena nije velika.
Prema različitim kriterijumim postoje razne podele gotove hrane. Industrijski pripremljenu hranu najjednostavnije možemo podeliti prema sadržaju vode, odnosno, načina pripremanja. Takao razlikujemo: hranu u konzervama, poluvlažnu hranu i suvu hranu.
Gotovu hranju možemo podeliti i prema sadržaju hranljivih sastojaka. Dopunska hrana služi samo kao dopuna u ishrani.Tu ubrajamo različite mešavine(razne mikseve) žitarica kojima dopunjavamo obrok mesa, kao i različite dodatke za poboljšanje ukusa ili kao jelo između glavnih obroka. Ti proizvodi mogu da sadrže neke hranljive materije u većoj meri, a neke u manjoj.
Potpuna hrana sadrži sve neophodne hranljive sastojke, koja je potrebna jednoj životinjskoj vrsti( psu ili mački) u određenom životinjskom dobu (hrana za odrasle životinje, mlade..). Životinju možemo da hranimo samo takvom hranom, bez ikakvih dodataka. Pas ili mačka uvek moraju imati na raspolaganju dovoljnu količinu sveže vode za piće.
Pošto su potrebe ishrane psa i mačaka različite, proizvodi se pripremljena hrana za svaku vrstu posebno. A uopšteno važi da psa bez ikakvih problema možemo hraniti sa pripremljenom mačjom hranom, dok nije sigurno da se mački daje samo pseća hrana, jer ona ima određene specifične potrebe za ishranom. Inače, u prodaji se može naći širok izvor različitih vrsta hrana za obe životinjske vrste, tako da svaki vlasnik može da nađe onu hranu koja najbolje odgovara njegovom kućnom ljubimcu.
HRANA U KONZERVAMA
Verovatno je vlasnicima životinja ta vrsta hrane dobro poznata, jer se osim što je prisutna već nekoliko godina na našem tržištu može videti i u brojnim TV reklamama. Hrana u konzervama sadrži, pre svega, meso i ribe, a može biti i kombinacija mesa, ribe i žita. U poslednje vreme je na raspolaganju i hrana u aluminijumskoj tacni, koja ima sličan sastav kao i hrana u konzervama.
Ponekad je hrana u konzervama i aluminijumskoj tacni veoma ukusna, zbog čega je psi i mačke mnogo vole. Za naše ljubimce najukusniji su proizvodi koji sadrže manje žita. Hrana u konzervama je obično u obliku mesnih ili ribljih kuglica ( ili komada nepravilnog oblika), u sosu ili želeu. Proizvodi, koji sadrže više žita, obično su čvršći i liče na mesnu štrudlu.
Hrana u konzervama je, kako za pse tako i mačke, dosta lako probavljiva, zato u njoj i nema puno hranljivih sastojaka. Zbog meko-vlažne, mesnate prirode, životinje vole da je jedu. Tako, i mačke i pse možemo hraniti samo takvom hranom, jer je potpuna. Sa druge strane gledano, ona sadrži relativno malo energije, zbog čega je životinja, pre svega pas, mora dobiti u većim količinama.Takva ishrana tada može da bude veoma skupa, a sa druge strane, šteta je “razbacivati” tolike dragocene belančevine. Zato obroku u konzervi možemo dodati mešavinu žita( miks žitarica koji proizvođač preporučuje) ili je izmešati sa suvom hranom koja sadrži manje belančevina.
Hrana u konzervama je sterilizovana, zbog čega je sigurna i ima dugačak rok trajanja. Za čuvanje takve hrane ne važe neka specijalna uputstva.
Hrana u konzervama proizvodi se tako što se glavni sastojci(meso,iznutrice i drugi otpaci od klanja) iseku, izmešaju i dadaje se umak. Ta smeša se puni u konzerve koje se potom hermetički zatvore. Konzerve se, zatim, greju, u posebnom kazanu, pod pritiskom, na određenoj temperaturi, u određenom vremenskom intervalu, čime se u stvari sterilizuju. Time se unište i one najotpornije štetne bakterije, a zbog takvog procesa gubi se veoma malo hranljivih sastojaka. Materije, koje su posebno osetljive na toplotu( kao što je vitamin B1), dodaju se pre sterilizacije u većim količinama, kako bi ih kasnije bilo dovoljno.
POLUVLAŽNA HRANA
Toplotnom obradom hrane spečava se njeno kvarenje. Kvarljivost možemo sprečiti i tako što ćemo hrani oduzeti vodu (dehidracijom).Poznato je, inače, da je bakterijama, koje dovode do kvarenja hrane, za njihov rast i rad potrebna voda.Suva hrana zato sadrži manje od 10% vode, kako rast štetnih bakterija ne bi bio moguć. Poluvlažna hrana sadrži 15-30% vode, koja je povezana na određen način i nedostupna bakterijama.Zbog toga se hrani dodaju so, šećer i sl.
Poluvlažna hrana je napravljena od različitih sastojaka, recimo od mesa, otpadaka od klanja, soje, žita, masti, raznih vrsta šećera i drugih sastojaka. Na raspolaganju je u različitim oblicima: od previše tvrdih kolačića, sličnih suvoj hrani, do mekših, mesu sličnih, komada. Takva hrana se dobro probavlja i veoma je ukusna. Može se koristiti kao potpuna hrana ili kao dopunska.
SUVA HRANA
Na tržištu se može naći hrana i za pse i za mačke. Pseća suva hrana se u prodaji može naći u obliku pahuljica ili briketa. Na raspolaganju su potpuno suva hrana, različite žitne mešavine, kao i dodaci.
Žitnu mešavinu dajemo psu zajedno sa drugim sastojcima obroka, nekad je to pripremljena hrana ( u konzervi) ili sveža (meso). Žitna mešavina sadrži puno energetskih sastojaka i dobar je izvor raznih minerala i vitamina, što zavisi od recepta, kojeg se pridržava proizvođač. Ova mešavina je srazmerno jeftin energetski izvor, zbog čega je pogodna kao dopuna hrani u konzervi, u kojoj ima puno belančevina.
Potpuno suva hrana za pse napravljena je od žita, životinjskih i biljnih belančevinskih koncentrata ( mesno brašno, koštano brašno, sojino brašno), masti, mineralnih i vitaminskih dodataka, a određenim proizvodima dodaje se i sveže meso. I potpuno suva hrana za mačke sadrži slične sastojke, samo što kod ovih ima veća količina belančevina i masti životinjskog prekla, jer su one mačkama više potrebne nego psima.
Suva hrana sadrži, po jedinici težini, više hranljivih materija i energije, u odnosu na hranu u pogodnim, manjim količinama. Ako je suva hrana kvalitetna, tada je i lako svarljiva. Neke životinje više vole da jedu hranu u konzervama nego suvu hranu. Uopšteno, proizvođači se trude da pripreme što ukusniju hranu, jer je to preduslov za bolju prodaju. Obično je kvalitetna suva hrana dovoljno ukusna, i većina životinja je rado jede. Psima je dovoljno da ih hranimo samo tom hranom, koja je prlično jeftina i veoma praktična za upotrebu. Obrok se može natopiti vodom ili mlekom, a najbolje je ako se konzumira suv, jer tada manje naslaga ostaje na zubima. Nikako ne smemo da zaboravimo na svežu pitku vodu, koja mora uvek biti na raspolaganju životinjama.
EPILOG
Brižljivim vlasnicima pasa i mačaka je na raspologanju puno načina za ishranu životinja. Među svima je svakako najjednostavnije i najsigurnije hranjene pripremljenom hranom. Ovo posebno važi ako vlasnik nije iskusan i ima malo znanja o ishrani, ili nema dovoljno vremena i volje za pripremu hrane kod kuće. Cena svakako nije više prepreka, jer su kvalitetne sirovine za pripremu hrane u kući relativno skupe, a s druge strane industrijski pripremljena hrana je dostupna i vlasnicima sa plićim džepom.
Na tržištu ima više vrsta kvalitetne hrane, kako bi svako mogao za svoju životinju da izabere odgovarajuću, a da izbegne onu koja se životinji neće svideti i koju neće sa zadovoljstvom pojesti. Spomenimo još i to da je potpuno neprimerno upoređivati pripremljenu hranu za pse i mačke sa tzv. brzo-pripremljenom hranom (fast-food) za ljude, koja postaje sve popularnija i kod nas. Takva hrana ne zadovoljava sve hranljive potrebe ljudi, što svakako nije moguće reći i za pripremljenu hranu za životinje. Neki vlasnici sažaljevaju životinje, jer moraju svaki dan da jedu “istu” hranu. i tu postoje različita merila hrane kod ljudi i životinja, čak se i psi i mačke razlikuju. Većina pasa ceo život možemo hraniti određenom hranom( naravno, mora biti potpuna) bez bojazni da će im postati dosadna, dok mačke nekad vole promene u hrani.
Moramo uzeti u obzir da svaka životinja najradije jede hranu na koju je navikuta još od rane mladosti. Ako pas i mačka prvi put dobiju pripremljenu hranu tek kada odrastu, ne znači da će im se neizostavno svideti. Svaku životinju na novu hranu treba navikavati postepeno. Najbolje ćemo to uraditi ako u hranu dodamo 1/5 do ¼ (20%-25%) nove hrane.Ako životinja “bez problema” pojede takav pripremljen obrok, sledeći put već možemo dati u srazmeri 1:1(50%), treći dan neka nova hrana čini ¾ (75%) obroka, a četvrti dan neka obrok bude sastavljen samo od nove hrane. Ako životinja nevoljno jede tako pripremljene obroke, možemo još postupnije da prelazimo na novu hranu. Ako još uvek nemamo uspeha tada treba probati sa nekim drugim proizvodom.
Dobro je znati da možemo proizvoljno da mešamo različite vrste potpune hrane. Tako možemo psu, koji nije preterano oduševljen suvom hranom, izmešati pahuljice sa hranom u konzervi. Skoro sigurno je da će sa mnogo većom radošću pojesti tako pripremljen obrok. Moramo samo paziti da obrok ima odgovarajuću energetsku vrednost, kako se životinja ne bi preterano ugojila. Ne obazirući se na vrstu hrane koju dajemo životinji, moramo svakako obratiti pažnju na njen izgled kao i na ponašanje. Ako je životinja živahna, a nije debela ili previše mršava i ako ima lepu i sjajnu dlaku i , naravno normalnu probavu, znači da je ishrana u najboljem redu. A to je veoma značajno, jer je pravilna ishrana jedan od najznačajnijih uslova za zdrav i dug život.
